Jagoda

 Plodovi jagoda bogati su vitaminom C i fenolima te imaju jako antioksidativno djelovanje. Pored divlje šumske jagode, postoje još i brojne druge uzgojene vrste s velikim i raznim oblicima plodova, kao i vrtne jagode – mjesečarke.

Hranidbena vrijednost jagoda

Svježe ubrane jagode nisu samo najukusnije, nego i sadrže vitamine i minerale neophodne našem organizmu, a pomažu odstranjivanju štetnih tvari iz tijela. Jagode imaju veliku hranidbenu vrijednost. Vrlo su niske kalorične vrijednosti, u 100 g svježih jagoda ima samo 32 kcal. Dobar su izvor prehrambenih vlakana – jednim obrokom osiguravaju 16% preporučenih dnevnih potreba. Hranidbena vrijednost jagoda velika je uglavnom zbog visokog sadržaja vitamina C (jedan obrok jagoda osigurava 140% preporučenih dnevnih potreba), a sadrže i biljne fenole koji, zajedno s antioksidansima, smanjuju rizik od karcinoma i srčanih oboljenja. Izuzetno su bogate manganom, supermineralom koji je potreban čitavom metabolizmu, a osobito za kosti i krv, hrani živce i mozak, opskrbljuje kožu pigmentima, i potiče proizvodnju hormona štitnjače.

Kemijski sastav (100g svježih plodova jagoda)

Zdravstvena vrijednost jagoda

Jagode su bogate vitaminom C i polifenolima kao što su flavonoidi i elaginska kiselina. Vitamin C je jedan od najviše zastupljenih antioksidanasa prisutnih u jagodama. To je esencijalni vitamin koji ima brojne biološke aktivnosti: antioksidativno djelovanje, sprječavanje nastanka raka, poticanje aktivnosti imunološkog sustava, sprječavanje bolesti srca i krvnih žila. Dokazano je da ekstrakti plodova jagoda imaju antioksidativnu aktivnost i antikancerogen učinak. Antioksidansi su spojevi koji različitim mehanizmima neutraliziraju suvišak slobodnih radikala, nastao uslijed djelovanja stresnih čimbenika, i na taj način sprječavaju degenerativne bolesti poput raka i bolesti srca. Jagode su dobar izvor prirodnih antioksidanasa. Dokazano je da jagode imaju veću antioksidativnu aktivnost od jabuka, krušaka, naranči i kivija.

Antikancerogen učinak

Prema istraživanjima, ljudi u čijoj su ishrani zastupljene jagode, rjeđe su oboljevali od malignih bolesti. Konzumacija jagoda može spriječiti nastanak raka jednjaka, kože, debelog crijeva, prostate i gušterače. Točnije, elaginska kiselina sprječava širenje stanica raka te se može vezati na stanice koje uzrokuju rak i tako spriječiti njihovo negativno djelovanje. Provedeno je istraživanje na pacijentima koji su imali prekancerozne lezije na jednjaku, jeli su 60g jagoda dnevno 6 mjeseci, i do kraja istraživanja više od polovice ispitanika je ozdravilo. U 80% slučajeva, lezije su prešle u blage ili su potpuno nestale.

Sprječavaju proces starenja mozga

Dokazano je i da prehrana bogata jagodama sprječava proces starenja mozga, tj. prerano starenje moždanih stanica, i time imaju pozitivan učinak na neurodegenerativne bolesti. Štite tijelo od slobodnih radikala povezanih s preranim starenjem i raznim bolestima (Alzheimerova bolest). Istraživanje je pokazalo da prirodni spojevi polifenoli koji se nalaze u jagodama, zaista pomažu i štite aktivnu funkciju mozga.

Smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti

Prema istraživanjima, bolesti srca su jedan od najčešćih uzročnika smrti. Jagode sadrže elaginsku kiselinu i flavonoide koji pozitivno utječu na zdravlje cjelokupnog kardiovaskularnog sustava. Dokazano je da smanjuju krvni tlak (u jednoj porciji jagoda ima 134 mg kalija, koji je važan u regulaciji krvnog tlaka); smanjuju razinu lošeg (LDL) kolesterola u krvi, koji uzrokuje začepljenje arterija. Također imaju protuupalna svojstva, čime značajno poboljšavaju zdravlje srca.

Probavni sustav

Vlakna su neophodna za zdravlje probavnog sustava, a jagode u jednoj porciji sadrže 2 g vlakana. Prehrambena vlakna djeluju blagotvorno na probavni sustav i štite od karcinoma debelog crijeva.

Mršavljenje

Gubitak kilograma je jedan od najboljih načina za sprječavanje nastanka dijabetesa tipa 2 i srčanih bolesti. Zbog nekih nutritivnih sastojaka, jagode ubrzavaju metabolizam, smanjuju apetit i pomažu u kontroli razine šećera u krvi pa su poželjne na listi namirnica u borbi protiv viška kilograma.

Ostala ljekovita svojstva

Potiču aktivnost imunološkog sustava, te imaju protuupalna, antipiretska (snižavanje povišene tjelesne temperature) i antibakterijska svojstva. Smanjuju rizik od nastanka staračke mrene, koja može uzrokovati sljepoću; vitamin C je važan za jačanje rožnice i mrežnice. Također, jagode imaju i svojstvo analgetika, mogu se koristiti protiv glavobolje, te se preporučuje uzeti zdjelicu svježih jagoda, jer za razliku od aspirina koji sadrži acetilsalicilnu kiselinu, jagode sadrže prirodne salicilate. Korisne su i za revitalizaciju kože, pri čemu se mogu koristiti jagode izrezane na kolutiće ili kašasta smjesa koja se stavlja na lice; čiste i njeguju kožu, te su dobre protiv opekotina od sunca. Jagode su korisne kod izbjeljivanja zubi, jer pomažu u uklanjanju zubnih naslaga.

Jagode se mogu konzumirati svježe, u džemovima, sokovima i voćnim jogurtima. Za duže čuvanje jagode sa zamrzavaju ili konzerviraju. Međutim, zamrzavanjem gube određena svojstva i ukus. Također, pri proizvodnji pekmeza i sokova, upotrebljava se velika količina šećera, a i kuhanjem se gube korisna svojstva, tako da ih je najbolje koristiti svježe, jer takve pozitivno utječu na zdravlje.

mag. biologije Seada Marić