SJ LifeMag - шаблон joomla Новости

YouTube light color icon  ins

BL3.2015

Preuzeti PDF

1. Mogu li dobiti tvoju pažnju?

lekcija Subota, 4. srpnja 2015.

Mogu li dobiti tvoju pažnju?

„Što sam više mogao učiniti svome vinogradu, a da to nisam učinio? Zašto je, kada sam očekivao da će roditi grožđem, rodio divljim grožđem? (Izaija 5:4).
„Božje srce čezne za Njegovom djecom na Zemlji ljubavlju koja je jača od smrti. Dajući svoga Sina, On nam je u tom jednom daru darovao cijelo Nebo. Spasiteljev život i smrt i posredovanje, služba anđela, molitve Duha, djelovanje Oca iznad svega i preko svih, neprekidno zanimanje nebeskih bića - sve je to stavljeno u službu čovjekovog otkupljenja.“ – Put Kristu, str. 23.
Pročitati: The Signs of the Times, April 15, 1889.
Nedjelja 28. lipnja
1. raZgovori s bogom
a. Želi li Bog komunicirati s ljudima? Djela 17:27; Izaija 65:1.
„Što mogu nebeski anđeli misliti o jadnim bespomoćnim ljudskim bićima koja se suočavaju s iskušenjima, o bićima prema kojima Božje srce osjeća bezgraničnu ljubav i spremno je da im daruje više nego što bi ona mogla tražiti i zamisliti, a koja se tako malo mole i imaju tako malo vjere? Anđeli se vole klanjati pred Bogom, oni vole biti blizu Njega. Oni razgovor s Bogom smatraju svojom najvećom radošću, a ipak sinovi ove Zemlje, kojima je tako potrebna pomoć koju im samo Bog može dati, izgledaju zadovoljni hodajući bez vidjela Njegovog Duha, bez pratnje Njegove prisutnosti“ – Put Kristu, str. 98.
b. S koliko nas Bog želi komunicirati osobno? Hebrejima 8:11; Psalam 4:3 (zadnji dio).
„Beskrajnom nježnošću Spasitelj promatra duše koje je otkupio svojom krvlju. One su Njegove zahvaljujući Njegovoj ljubavi. On ih promatra s neizrecivom čežnjom.“ – Želja vjekova, str. 517.
Ponedjeljak 29. lipnja
2. Bog želi govoriti posvećenim ljudima
Kako je Bog razgovarao s Mojsijem? Izlazak 33:11 (prvi dio). Kakva je osoba bio Mojsije kad je razgovarao s Bogom licem k licu? Brojevi 12:3; Hebrejima 3:1, 2.
„“Popni se k meni na goru“ (Izlazak 24:12), kaže Gospod svakome od nas. Mojsiju je, prije no što se osposobio da bude Božje sredstvo u oslobađanju Izraelaca, bilo određeno četrdesetogodišnje razdoblje s Njim u planinskoj usamljenosti. Prije nego što je pozvan da faraonu odnese božansku poruku, govorio je s anđelom u gorućem grmu. (…)
Mi također moramo naći vremena za pobožno razmišljanje i molitvu da bismo primili duhovno osvježenje. Silu i djelotvornost molitve mi ne cijenimo kao što bismo trebali. Molitva i vjera učinit će ono što se ne bi postiglo nikakvom zemaljskom silom.“ – Zdravlje i sreća, str. 508, 509.
b. Kakva je Samuel bio osoba kad mu se Bog prvi put obratio? 1. Samuelova 3:1 (prvi dio). Zašto Samuel nije prepoznao Boga kad ga je prvi put pozvao? stihovi 1. Samuelova 3:4, 5, 7.
“[Samuel] je bio ljubazan, velikodušan, poslušan i pun poštovanja. (...) [On] je bio koristan i srdačan.”— Patrijarsi i proroci, str. 573.
c. Kakva je osoba bio Kornelije kad mu se Bog obratio u viziji? Je li u to vrijeme bio član crkve? Djela 10:1, 2. Kako je Kornelije odgovorio na Božju poruku? Stihovi Djela 10:7, 8.
„Kornelije je bio rimski kapetan. Bio je bogat i plemenitog roda i nalazio se na povjerljivom i počasnom položaju. Neznabožac po rođenju, odgoju i obrazovanju on je zahvaljujući svom kontaktu sa Židovima stekao saznanje o Bogu i molio Mu se svim srcem, pokazujući sažaljenjem prema siromašnima te iskrenost svoje vjere. Bio je nadaleko čuven po svojoj darežljivosti, i svojim pravednim životom stekao je dobar glas i među Židovima i među neznabošcima. Njegov utjecaj predstavljao je velik blagoslov za sve s kojima je dolazio u dodir.“ – Djela apostola, str. 132, 133.
Utorak 30. lipnja
3. Bog govori neposvećenim osobama
a. Kakva je osoba bio Kain kad mu se Bog obratio? Postanak 4:3–5, 8.
„Usprkos Kainovu nepoštivanju božanske zapovijesti Bog ga nije prepustio samom sebi, već se ponizio da razgovara s čovjekom koji se pokazao nerazumnim. Gospod je rekao Kajinu: “Zašto si ljut? Zašto ti je lice namrgođeno?” Anđeoski vjesnik je izrekao božansko upozorenje: “Jer ako pravo radiš, vedrinom odsijevaš. A ne radiš li pravo, grijeh ti je kao zvijer na pragu što na te vreba.” Izbor je bio na Kajinu. Da je vjerovao u zasluge obećanog Spasitelja i poslušao Božje zahtjeve, on bi mogao uživati u njegovoj milosti. Ali ako ustraje u nevjerovanju i prijestupima, njegov će prigovor biti neosnovan jer ga je Gospod odbacio.“ – Patrijarsi i proroci, str. 73.
b. Kakva je žena bila Hagara u vrijeme kad joj se Bog obratio? Postanak 16:1–9.
c. Kakva je osoba bila žena koju su pismoznanci i farizeji doveli pred Isusa? Ivan 8:3, 4. Kakva je bila nakon razgovora s Njim? Stihovi Ivan 8:10, 11.
„Žena je stajala pred Isusom dršćući od straha. Njegove riječi: “Tko je od vas bez grijeha, neka prvi baci kamen na nju!” doprle su do nje kao smrtna presuda. Nije se usuđivala pogledati u Spasiteljevo lice, već je tiho čekala svoju sudbinu. Zapa­njena, vidjela je kako njezini tužitelji bez riječi odlaze postiđeni, a onda su u njezinim ušima zazvonile riječi nade: “Ni ja te ne osuđujem. Idi i od sada ne griješi više.” Njezino je srce bilo ganuto i ona se bacila pred Isusove noge, iskazujući jeca­jima svoju zahvalnost i ispovijedajući u gorkim suzama svoje grijehe.
To je za nju bio početak novoga života, života čistoće i mira, posvećenog službi Bogu. (...) Ova žena koja se pokajala postala je jedna od Njegovih nepokolebljivih sljedbenica. Samopožrtvovnom ljubavlju i odanošću uzvratila je Njegovoj milosti koja prašta.“ – Želja vjekova, str. 462.
Srijeda 1. srpnja
4. kad bog odbija govoriti
a. Zašto Isus nije razgovarao s Kaifom tijekom Njegovog suđenja? Matej 26:62, 63; Izaija 53:7.
„Kaifa je bio ponosan i okrutan čovjek, ohol i netolerantan.”— Želja vjekova, str. 539.
„Kaifa je u Isusu vidio svog suparnika. Spremnost naroda da sluša Spasitelja i vidljiva gotovost da prihvati Njegova učenja potakli su gorku zavist velikog svećenika. Dok je promatrao zatvorenika, Kaifa se divio Njegovom plemenitom i dostojanstvenom držanju. Proželo ga je osvjedočenje da je ovaj čovjek doista sličan Bogu. U sljedećem trenutku prezrivo je odagnao tu misao. Podrugljivim i oholim glasom zahtijevao je od Isusa da odmah pred njima učini neko od svojih moćnih čuda. Međutim, njegove riječi kao da nisu doprle do Spasiteljevih ušiju“ – Želja vjekova, str. 704.
„Gospod čita srca svih i razumije njihove motive i ciljeve.“— Svjedočanstva, sv. 4, str. 534.
Je li se Bog obraćao kralju Šaulu pri kraju njegovog života? 1. Samuelova 28:5, 6. Zašto je Bog postupao s njim na taj način? 1. Samuelova 15:22, 23.
„Gospod nikada nije odbio dušu koja mu je prišla iskreno i ponizno. Zašto onda nije odgovorio Šaulu? Kralj je svojim vlastitim djelom proigrao sve mogućnosti obraćanja Bogu. On je odbio savjet proroka Samuela, izgnao je Davida, Božjeg izabranika, pobio je svećenike Gospodnje. Kako je mogao očekivati da mu Bog odgovori kad je presjekao kanale komunikacije što ih je Nebo uspostavilo? On je zgriješio protiv Duha milosti i nije mu se moglo odgovoriti u snu ili otkrivenjem od Gospoda. Šaul se nije obratio Bogu s poniznošću i pokajanjem. On nije tražio oprost i pomirenje s Bogom, već izbavljenje od svojih neprijatelja. On se svojom tvrdoglavošću i pobunom udaljio od Boga. Povratka nije bilo, osim putem pokajanja i skrušenosti, ali ponosni monarh je, u svojoj brizi i očaju, odlučio zatražiti pomoć iz drugog izvora. —Patrijarsi i proroci, str. 675.
Četvrtak 2. srpnja
5. bog želi našu pažnju
a. Kako je Bog pokušavao privući pažnju različitih ljudi u prošlosti?
· Mojsije: Izlazak 3:2, 3.
· Ilija: 1. Kraljevima 19:9–13.
· Bileam: Brojevi 22:27, 28.
b. Pod kojim uvjetima će Bog govoriti nama danas? Psalam 46:10.
„Svima koji se uče od Boga potrebno je vrijeme potpune tišine i smirenosti za razgovor s vlastitim srcem, s prirodom i s Bogom. U njima se mora otkriti život koji nije u skladu s običajima i praksom ovoga svijeta i moraju imati osobno iskustvo u upoznavanju Božje volje. Mi moramo čuti Njegov glas kako govori našem srcu. Kad svi ostali glasovi umuknu i kad u tišini čekamo pred Njim tada šutnja doprinosi da glas Božji našoj duši postaje još jasniji. »Prestanite«, nalaže On, »i spoznajte da sam ja Bog« (Psalam 46:10). Ovo predstavlja djelotvornu pripremu za sve koji rade za Boga. Tko je na ovaj način okrijepljen, taj će usred užurbanog mnoštva i sve veće napetosti u napornoj životnoj aktivnosti biti okružen atmosferom svjetlosti i mira. Primajući novi dar i tjelesne i duhovne snage, njegov život će odisati ugodnim mirisom i otkrivati božansku moć koja privlači ljudska srca.“ – Zdravlje i sreća, str. 58.
„ Onaj tko je potpun u Kristu mora se prvo odreći ponosa i samodostatnosti. Kad u njegovoj duši nastupi tišina, Božji će se glas moći čuti.“ —The Signs of the Times, April 9, 1902.
Petak 3. srpnja
pitanja za razmišljaNje
1. Kako znam da Bog želi razgovarati sa svakim od nas osobno?
2. Kako znamo da se Bog obraća ljudima koji su mu posvećeni?
3. Kako znamo obraća li se Bog onima koji ne hode s Njim?
4. S kim Bog odbija komunicirati i zašto?
5. Kako Bog pokušava dobiti našu pažnju danas?

2. Praktično slušanje

lekcija Subota, 11. srpnja 2015.

Praktično slušanje

„Shvatite mudrost, vi priprosti, i budite razborita srca, vi nerazumni.“ (Izreke 8:5).
„Glas dužnosti je glas Božji – urođeni, nebom poslani vodič. Bilo to ugodno ili neugodno, trebamo izvršavati dužnosti koje se nalaze na našem putu“ —The Re view and Herald, December 29, 1910.
Pročitati: Svjedočanstva, sv. 3, str. 521–544.
Nedjelja 5. srpnja
1. BOžji glas u svakodnevnom životu
a. Na koji uobičajen način nam Bog otkriva svoju volju? Luka 17:10. Možemo li biti sigurni dok zanemarujemo ovu metodu Božje komunikacije?
„Nitko ne može vjerovati srcem za pravednost i dobiti opravdanje vjerom dok nastavlja prakticirati ono što Božja Riječ zabranjuje ili zanemaruje poznate dužnosti.“ —Odabrane poruke, sv. 1, str. 396.
„Da je živio u zanemarivanju poznate dužnosti, [Mojsije] ne bi bio siguran, jer ne bi bio zaštićen Božjim anđelima.“ —Patrijarsi i proroci, str. 256.
„Dužnost ne priznaje nikakvog suparnika, ne sklapa kompromise s nikakvim suprotstavljajućim silama. Najdragocjeniji prijatelji i rodbina ne smiju stati između tvoje dužnosti i Boga. Glas dužnosti je Božji glas u našim dušama.”—The Review and Herald, June 7, 1887.
b. Zašto je gospodar bio nezadovoljan slugom kojem je dao jedan talent? Matej 25:26, 27; Luka 16:10.
„Nevjernošću i u najmanjim dužnostima, čovjek potkrada svog Stvoritelja u službi koju mu je dužan.”—Kristove priče, str. 356.
Ponedjeljak 6. srpnja
2. ODBIJATI SLUŠANJE
a. Zašto bogati mladić nije želio učiniti ono što mu je Isus naložio? Matej 19:21, 22. Koja dva alata Bog koristi kako bi nas podučio našim dužnostima?
„Čovjek koji napusti mjesto koje mu je Bog dao da bi ugađao svojim sklonostima, te djeluje prema vlastitom smišljenom planu, susrest će se s razočarenjem, jer je odabrao vlastiti put umjesto Božjeg.”—Sons and Daughters of God, str. 175.
„Postoje osobe koje bi jasno razumjele svoju dužnost kad bi ta dužnost bila u skladu s njihovim prirodnim sklonostima. Razum i okolnosti mogu jasno ukazati na njihovu dužnost, ali kad se put dužnosti ne poklapa sa smjerom njihovih sklonosti, ovi se dokazi vrlo brzo zanemaruju. Nakon toga, ove osobe odlaze Bogu da bi saznale svoju dužnost. Međutim, s Bogom se ne može poigravati. On će dopustiti ovakvim osobama da slijede želje svojih srca.“—The Watchman, September 1, 1908.
„Oni koji zanemaruju Božje zahtjeve u svojem životu ne bi poštovali Njegov autoritet ni na nebu.“—Svjedočanstva, sv. 4, str. 312.
b. Zašto se Bog ponekad suzdržava od toga da nas podučava Svojoj volji? Izaija 59:1, 2; Psalam 81:11, 12; Ivan 7:17.
„Nema pomoći muškarcu, ženi ili djetetu koji ne žele čuti i slušati glas dužnosti, jer je glas dužnosti glas Božji. Oči, uši i srce će postati neosjetljivi ako muškarci i žene odbijaju paziti na božanski savjet i odaberu put koji je najugodniji njima.“—Sons and Daughters of God, str. 175.
c. Zbog kojeg razloga se najčešće ne sluša Boga? Ponovljeni zakon 1:43; 1. Samuelova 15:23.
Utorak 7. srpnja
3. posrednik nije potreban
a. Trebamo li čekati da nas netko drugi nauči Božjoj volji? Jakov 1:5, 6.
„Ne smijemo prenijeti odgovornost na druge i čekati od njih da nam kažu što bismo trebali činiti. Ne smijemo ovisiti o ljudskim savjetima. Gospod će nas poučiti našim dužnostima isto tako spremno kao što bi poučio nekog drugog. Ako Mu dođemo u vjeri, On će nam osobno povjeriti svoje tajne. Naše će srce često gorjeti u nama, kad se bude približio da razgovara s nama kao što je to činio s Enohom. Oni koji odluče ne činiti ništa što bi na bilo koji način vrijeđalo Boga znat će, kad Mu iznesu svoj slučaj, kojim putem trebaju ići. Oni ne samo što će primiti mudrost, već i silu. Sila za poslušnost i za službu bit će im podarena onako kako je Krist obećao.“ —Želja vjekova, str. 668.
b. Što nam je obećano kad tražimo Božje vodstvo? Izreke 3:5–7.
Kad se pojave nevolje i kad se suočite s teškoćama, nemojte očekivati da vam ljudi pomognu. Sve povjerite Bogu. Običaj da o svojim nevoljama govorimo drugima samo nas čini slabima, a ne jača ni naše bližnje. Njima tako namećemo teret svojih duhovnih nedostataka koji nam oni ne mogu olakšati. Mi tražimo snagu od pogrešivih, smrtnih ljudi u trenutku kad možemo dobiti snagu od nepogrešivog, beskrajnog Boga. (...)
Trebamo imati puno manje povjerenja u ono što može učiniti čovjek i puno više povjerenja u ono što može učiniti Bog za svakoga tko vjeruje. On čezne da Ga vjerom potražite. On čezne da od Njega očekujete da učini velika djela. On vam želi pomoći da razumijete i zemaljska i duhovna pitanja. On može izoštriti vaš um. On vam može dati taktičnost i vještinu.“—Kristove priče, str. 146.
“Nije li Gospod obećao da će podariti vodstvo Svetog Duha onima koji to od Njega traže? I zar taj Duh nije stvarno najbolji vođa? Neki se izgleda plaše držati Gospoda za Njegovu Riječ kao da bi to bila drskost ili prekoračivanje dozvoljenog. Oni se mole da ih Gospod uči, a ipak se boje pokazati povjerenje u Njegovu zadanu Riječ i u činjenicu da nas je On poučio. Sve dokle dolazimo našem nebeskom Ocu u smjernosti, željni i spremni da budemo poučeni, zašto da sumnjamo u ispunjenje Njegovog obećanja.“—Komentar Biblijskih tekstova [E. G. White Comments], sv. 3, str. 1155, 1156.
Srijeda 8. srpnja
4. BOžji stav prema nama
a. Što je Krist rekao kako bi otkrio Božju spremnost da nas osobno uči svojim putovima? Matej 7:7–11.
"Bog želi da Njegova djeca traže ono što će im omogućiti da svojim životom otkriju svijetu Njegovu milost. On želi da traže Njegov savjet, da priznaju Njegovu silu. Od svih za koje je dao svoj život, Krist s ljubavlju zahtjeva da se pokoravaju Njegovoj volji ako žele sudjelovati u radostima koje je On pripremio svima koji ovdje otkrivaju Njegov karakter. Trebamo biti svjesni svojih slabosti, jer ćemo u tom slučaju tražiti snagu i mudrost koje nam Otac rado daje kao svojoj djeci da bismo pobijedili u svakodnevnoj borbi protiv sila zla.”—Svjedočanstva, sv. 9, str. 284.
b. Koliko je Božje strpljenje dok pokušava komunicirati s nama? Rimljanima 14:5 (drugi dio); 2. Petrova 3:9.
c. Koliko strpljenja trebamo imati s ostalima u njihovom razumijevanju Božjih putova? Matej 7:12; Efežanima 4:2; Luka 6:37.
“Kao slobodni Božji predstavnici, mi od Njega trebamo tražiti mudrost. Ukoliko se učenik potpuno oslanja na tuđe mišljenje i bez razmišljanja usvaja planove drugih, onda gleda samo tuđim očima i predstavlja samo odraz tuđih misli. Bog s ljudima postupa kao s odgovornim bićima. On svojim Duhom djeluje na um koji je dao čovjeku, samo ako Mu čovjek pruža priliku za to i ako prihvaća Njegovo djelovanje. Njegova je namjera da se svaki pojedinac slobodno rukovodi svojim umom i svojom savješću. On ne želi da bilo tko postane samo sjenka druge osobe, odražavajući jednostavno osjećaje i sklonosti drugih. (...)
Ljudi su osobno – kao pojedinci – odgovorni Bogu i svaki radnik treba postupati onako kako ga Bog pokreće, ne povodeći se za mišljenjima drugih.”—Svjedočanstva, sv. 5, str. 724, 725.
“Nitko ne smije vladati tuđim razumom, ne smije suditi u ime drugoga, niti drugome propisivati dužnost. Bog daje svakoj duši slobodu da razmišlja i da se pridržava vlastitog uvjerenja. 'Tako će dakle svaki od nas dati Bogu odgovor za sebe' (Rimljanima 14:12). Nitko nema prava da svoju osobnost nameće drugome kao mjerilo.”—Želja vjekova, str. 550.
Četvrtk 9.srpnja
5. kako bog koristi UTISKE
Uz to što nas vodi glasom dužnosti, na koji nam se još način Bog obraća? Izaija 30:21. Kako je Bog vodio Mariju kroz poticaje Svetog Duha?
„Marija nije razumjela cjelovito značenje svojega djela ljubavi. Ona nije mogla odgovoriti svojim tužiteljima. Nije mogla objasniti zašto je izabrala tu prigodu da pomaže Isusa. Sveti Duh je pripremio priliku za nju i ona je poslušala Njegove poticaje. Nadahnuće silazi ne dajući objašnjenje. Nevidljiva prisutnost govori umu i osjećajima i pokreće srce da djeluje. Ono je opravdanje samo sebi.”—Želja vjekova, str. 560.
„Drugi način na koji čujemo Božji poziv je kroz Svetog Duha, koji tako upečatljivo djeluje na srce da se odraz toga vidi i u karakteru.”—Svjedočanstva, sv. 5, str. 512.
„Savjest je Božji glas koji čujemo u sukobu sa svojim ljudskim strastima. Kad se protivimo tom glasu, Sveti Duh biva uvrijeđen i ožalošćen.”—Svjedočanstva, sv. 5, str. 120.
“Bog nam govori u djelima svoje providnosti i kroz utjecaj svog Duha na naše srce.”—Put Kristu, str. 87.
b. Prema kojem mjerilu trebamo vrednovati naše utiske? Izaija 8:20.
„Biblija (...) ukazuju ukazuje na dužnosti čovjeka u svakoj okolnosti života.”—Svjedočanstva, sv. 4, str. 312.
„Ako te u pogledu bilo kojeg pitanja obuzme sumnja, prvo moraš potražiti odgovor u Pismima.”—Svjedočanstva, sv. 5, str. 512.
Petak 10. srpnja
PITANJA ZA RAZMIŠLJANJE
1. Kakvo je naše duhovno stanje ako zanemarujemo dužnost koja nam je poznata?
2. Kako trebamo odrediti našu dužnost?
3. Što moramo učiniti kako bismo saznali koja je naša dužnost?
4. Koja je veza između dužnosti i individualnosti?
5. Kako Bog koristi utiske? Kako ih možemo zloupotrebljavati?

3. Božji glas u prirodi

lekcija Subota, 18. srpnja 2015.

Božji glas u prirodi
„Bog čudesno grmi glasom svojim; golema djela čini on, koja mi ne možemo shvatiti.“ (Job 37:5).
„Pogledajte samo čudesne ljepote prirode... Sunce i kiša, koji bude i osvježavaju zemlju, brežuljci, mora i ravnice, sve nam to govori o velikoj Tvorčevoj ljubavi.”—Put Kristu, str. 9.
Pročitati: Odgoj, str. 113–120.
Zdravlje i sreća, str. 50–58.
Nedjelja 12. srpnja
1. UNIVERZALNI GLS
a. Gdje se u svijetu Božji glas u prirodi ne bi čuo? Psalam 19:1–3.
“Priroda govori njegovom razumu da postoji jedan živi Bog koji je stvorio sve i koji vlada svim što postoji. (...) Ljepota koja krasi zemlju znak je Božje ljubavi. Mi ju možemo zapaziti i promatrati u planinskim vrhovima koji stoje od iskona, u ljupkom drveću koje se uzdiže k nebu, u jedrim pupoljcima i mirišljavom cvijeću. Sve nam govori o Bogu..”—Patrijarsi i proroci, str. 48.
b. Koju poruku priroda pruža ljudima diljem svijeta? Rimljanima 1:20.
“Oni koji imaju pravo znanje o Bogu neće nikad biti do te mjere opčinjeni zakonima o materiji ili načinom na koji funkcionira priroda da previde ili ne prihvate saznanje o Božjem neprekidnom djelovanju u prirodi. Priroda nije Bog, niti je to ikada bila. Glas prirode svjedoči o Bogu, ali priroda nije Bog. Kao Njegovo stvoreno djelo, ona predstavlja jednostavno svjedočanstvo o Božjoj sili.”—Odabrane poruke, sv. 1, str. 293.
Ponedjeljak 13. srpnja
2. čemu nas uče ptice
a. Što nas Bog uči kroz ponašanje orla? Izaija 40:31.
„Oluja ponekad primora alpskog orla da se spusti u uske planinske klance. Olujni oblaci okruže ovu moćnu planinsku pticu, njihove tamne mase odvajaju je od sunčanih visova na kojima je načinila svoj dom. Njeni napori da se izbavi izgledaju bezuspješni. Ona se zalijeće tamo i amo, parajući zrak svojim snažnim krilima i budeći svojim kricima jeku planina. Konačno, kliknuvši pobjednički, ona se ustremljuje u visine i probijajući oblake, ponovno izbija na jasnu svjetlost Sunca, dok tama i oluja ostaju duboko ispod nje. Tako se i mi možemo naći okruženi teškoćama, obeshrabrenjem i tamom. Laži, nevolje, nepravda mogu nas opkoliti. Ima oblaka koje ne možemo rastjerati. Bez uspjeha se borimo s okolnostima. Ipak, postoji jedan, i to samo jedan put spasenja. Isparenja i magle prianjaju uz zemlju, ali iznad oblaka sija Božja svjetlost. Na krilima vjere mi se možemo uzdići u svjetlost sunca Njegove prisutnosti.”—Odgoj, str. 119.
b. Koju još pouku možemo naučiti promatrajući ptice? Matej 6:25, 26.
„Priroda sama u sebi nema sile već je Bog taj koji ju snabdijeva.”— Odabrane poruke, sv. 1, str. 293.
“Ptice su učitelji milozvučne pouke o povjerenju. Naš se nebeski Otac brine o njima, ali one moraju sakupljati hranu, moraju graditi svoja gnijezda i podizati svoje mlade. Svakog trenutka one su izložene neprijateljima koji ih pokušavaju uništiti. A ipak, kako se radosno bave svojim poslom! Kako su pune veselja njihove pjesmice!”—Odgoj, str. 117.
“Zato nemojmo tugovati, žaleći se što u ovom životu nismo pošteđeni razočaranja, bola i patnji. Ako nas Bog u svom proviđenju pozove da podnosimo iskušenja i nevolje, prihvatimo to kao svoj križ i ispijmo tu gorku čašu, imajući na umu da je Očeva ruka prinosi našim usnama. Oslanjajući se na Njega i u tami isto tako kao u svjetlosti dana.”—Svjedočanstva, sv. 5, str. 316.
Utorak 14. srpnja
3. vjera koja djeluje
Koju nas još lekciju o povjerenju Bog želi naučiti kroz prirodu? Matej 6:27–30. Trebamo li više interesa, vremena i napora posvetiti služenju Bogu ili zadovoljavanju naših svakodnevnih prolaznih potreba? Stihovi 30–33.
“Onaj koji vam je podario život zna da vam je potrebna i hrana da biste ga održali. Onaj koji je stvorio tijelo, ne zaboravlja da vam je potrebno i odijelo. Zar On koji je dao najveći dar neće isto tako pružiti ono što je potrebno da bi taj dar bio potpun?”—Misli s gore blagoslova, str. 95.
„Božji zakon je zakon ljubavi. On vas je okružio ljepotom koja vas treba poučiti da na zemlji niste postavljeni samo da kopate i gradite za sebe, da se mučite i tkate, već da Kristovom ljubavlju učinite život svijetlim, radosnim i lijepim – da slično cvijeću, službom ljubavi uveseljavate život drugih.”— Misli s gore blagoslova, str. 97.
b. Koje pouke možemo naučiti od ostalih Božjih stvorenja? Izreke 6:6–11; 30:25–28 (usporedite s 2. Solunjanima 3:10).
“Mravi nam pružaju pouku o strpljivoj marljivosti, o ustrajnosti i svladavanju prepreka te pripremi za budućnost.”—Odgoj, str. 117.
„Gradeći mravinjak kao svoje prebivalište, mravi demonstriraju pravu vještinu i ustrajnost. Ponekad se oni muče samo za jednu trunku, ali u tome pokazuju čudesnu marljivost i strpljivost. Marljivost mrava Salomon prikazuje svijetu kao ukor za one koji svoje vrijeme provode u grešnoj lijenosti, u navikama koje kvare i tijelo i dušu. Mravi na vrijeme pripremaju sebi hranu i prebivalište. To je pouka koju mnoga razumom obdarena bića zanemaruju. Mnogi tako potpuno zanemaruju i pripremu za budući besmrtni život koji je Bog u svom proviđenju osigurao za pali ljudski rod.”—Komentar Biblijskih tekstova, sv. 3, str. 1157, 1158.
“Isus naglašava neophodnost napora i ne oslobađa nas od truda, ali uči da nam On mora biti prvi, posljednji i najbolji u svemu. Ne trebamo se upuštati u takve poslove i planove, niti čeznuti za takvim zadovoljstvima koja bi mogla ometati djelovanje Njegove pravde na naš karakter i život. Što god činimo, treba biti učinjeno od srca, kao Gospodu.”—Misli s gore blagoslova, str. 99.
Srijeda 15. srpnja
4. budite slični stablu
a. Zašto je proučavanje prirode toliko važno? Što možemo naučiti o Bogu? Psalam 111:4, 6–8; Izaija 40:26.
“Koliko vremena razumom obdarena ljudska bića posvete konjskim utrkama, nogometnim i raznim drugim utakmicama! Međutim, potiče li zadovoljstva koja pružaju ovi sportovi kod svojih poklonika želju da saznaju nešto o istini i pravdi? Hoće li ih to navesti da misle o Bogu, i da se zapitaju: Kakvo je stanje s mojom dušom? (...)
Bog nas kao svoja stvorenja poziva da svoju pažnju odvratimo od pometnje i zbunjenosti kojima smo okruženi i da se divimo djelima Njegove ruke. Dok proučavamo Njegova djela, anđeli će biti pored nas da prosvjetljuju naš um i da nas čuvaju od sotoninih obmana. I dok tako promatramo čudesnost Božjih djela, naše oholo i uobraženo srce osjetit će svu svoju malenkost i potpunu ovisnost od Boga.”—Savjeti roditeljima, učiteljima i studentima, str. 456, 457.
b. S čime je uspoređen kršćanin? Psalam 1:1–3; 92:12, 13.
Stablo palme prikladno predstavlja život jednog kršćanina. Ona se visoko uzdiže i zeleni usred vrelog pijeska nepreglednih pustinja i ne umire jer životvornu vlagu crpi iz živih izvora koji se nalaze duboko ispod površine.”—Komentar Biblijskih tekstova, sv. 3, str. 1151.
c. Spomenite još neke praktične pouke koje možemo naučiti iz prirode?
“Mnogobrojne su pouke koje se na ovaj način mogu naučiti (od prirode): o samostalnosti – od drveta koje, rastući samo u ravnici ili na obronku brijega, pušta svoje korijenje duboko u zemlju i svojom izuzetnom snagom prkosi oluji. O važnosti utjecaja u ranim godinama – od kvrgavog i bezobličnog stabla, koje se iskrivilo dok je bilo mlada sadnica i kojemu nikakva zemaljska sila više ne može vratiti izgubljenu skladnost. O tajni svetog života – od vodenog ljiljana koji, na površini neke mutne bare, okružen korovom i otpacima, pušta svoju šupljikavu stabljiku sve do čistog pijeska na dnu i, izvlačeći odatle svoj život, podiže svoje mirisne cvjetove prema svjetlu u neokaljanoj čistoći.”—Odgoj, str. 119.
Četvrtak 16. srpnja
5. kako razumjeti poruke iz prirode
a. Čije je vodstvo nužno da bismo razumjeli prirodu? Ivan 16:13; 14:26.
Naučite [djecu] da u cijeloj prirodi zapažaju dokaze Božje brige za nas koja je sve divno prilagodila našim potrebama i sreći.
Samo onaj koji u prirodi prepoznaje djelo svoga Oca, koji u bogatstvu i ljepoti Zemlje čita Očev rukopis — samo on iz svega u prirodi izvlači najdublje pouke i samo njemu sve u prirodi na najuzvišeniji način služi. Samo onaj koji na sve to gleda kao na izražaj Božje misli, otkrivenje Stvoritelja, može potpuno procijeniti značaj brijega i doline, rijeke i mora.”—Odgoj, str. 119, 120.
b. Koji nas događaj uči poukama prirode na najjasniji način? Ivan 1:4.
„Samo se u svjetlosti koja sija s Golgote mogu pravilno pročitati pouke prirode. Neka povijest Betlehema i križa pokaže kako će dobro nadvladati zlo i kako je svaki blagoslov koji primamo dar otkupljenja.
Bodljikom i trnom, čičkom i korovom, predstavljeno je zlo koje kvari i uništava. U ptici koja pjeva i cvijetu koji se otvara, u kiši i sjaju Sunca, u ljetnom povjetarcu i nježnoj rosi, u desecima tisuća stvari u prirodi, od hrasta u šumi do ljubičice koja cvjeta pri njegovom korijenu, vidi se ljubav koja obnavlja. Još i sada nam priroda govori o Božjoj dobroti.”—Odgoj, str. 101.
Petak 17. srpnja
PITANJA ZA RAZMIŠLJANJE
1. Što nam Bog pokušava reći kroz prirodu danas?
2. Kako nas ptice mogu naučiti poukama o povjerenju u Boga?
3. Što možemo naučiti od mrava, jednog od najmanjih stvorenja?
4. Koje su neke od očiglednih pouka kojima nas uči drveće?
5. Kako nam Bog objašnjava poruke iz prirode danas?

|blue


|blue


|blue


|blue


|blue


|blue


|blue


|blue


|blue


|blue



Adresa

Reformni pokret
adventista sedmog dana

Ribnička 12
10110 Zagreb
Gdje smo: KARTA

Bogoslužja

Subotom
09:30 - 10:30 subotnja škola
11:00 - 12:00 propovijed

Radno vrijeme ureda
ponedjeljak - četvrtak
11:00 - 15:00
Informacije:
01 3634 067 / 099 5115 225

Kontakt

ZAGREB - centrala
Ribnička 12
tel. 01/3634 067
info@rpasd.hr
OIB: 12980410812

Newsletter

Prijavite se na naš newsletter. Dovoljan je jedan klik do svježih mjesečnih informacija i novosti.